Europska unija sprema jedno od najvažnijih pravila za budućnost električnih automobila. Prema novom prijedlogu iz Bruxellesa, električni automobili koji žele dobiti državne poticaje ili sudjelovati u javnoj nabavi morat će sadržavati najmanje 70 posto komponenti proizvedenih u Europi. Riječ je o dijelu šire industrijske strategije kojom EU pokušava ojačati vlastitu proizvodnju i smanjiti ovisnost o uvozu, posebno iz Kine.
Pravilo se pojavljuje u okviru novog zakonskog paketa poznatog kao Akt o industrijskom akceleratoru (Industrial Accelerator Act). Ideja je jednostavna: ako država subvencionira kupnju električnog automobila, taj automobil mora u velikoj mjeri biti proizveden unutar Europe. U praksi to znači da najmanje 70 posto vrijednosti komponenti, bez baterijskih ćelija, mora dolaziti iz zemalja Europske unije.
Ovakav potez nije slučajan. Europska autoindustrija suočava se s ogromnim pritiskom novih proizvođača, prije svega iz Kine. Kineske marke posljednjih godina agresivno ulaze na europsko tržište električnih vozila, često nudeći modele s naprednom tehnologijom i nižom cijenom. Bruxelles zato želi osigurati da europski proizvođači, ali i dobavljači dijelova, zadrže važan dio vrijednosnog lanca unutar kontinenta.
Plan ima i širu industrijsku logiku. Europska komisija procjenjuje da bi jačanje domaće proizvodnje moglo povećati udio industrije u BDP-u Europske unije s oko 14 posto na čak 20 posto do 2035. godine. Uz to, očekuje se očuvanje i stvaranje desetaka tisuća radnih mjesta u sektorima kao što su baterije, elektronika, čelik i automobilske komponente.
Ipak, nova pravila otvaraju i niz pitanja. Mnogi proizvođači automobila danas se oslanjaju na globalne dobavne lance, posebno kada je riječ o baterijama i elektroničkim komponentama. Europa tek razvija vlastitu proizvodnju baterija, dok je tržište baterijskih ćelija i dalje snažno povezano s azijskim proizvođačima. Upravo zato baterijske ćelije zasad nisu uključene u izračun spomenutog udjela od 70 posto.
Industrija je podijeljena. Dobavljači dijelova uglavnom podržavaju inicijativu jer bi ona mogla zaštititi europsku proizvodnju i spriječiti gubitak radnih mjesta. S druge strane, neki proizvođači upozoravaju da bi stroga pravila mogla povećati troškove proizvodnje i dodatno zakomplicirati već kompleksne globalne lance opskrbe.
Važno je naglasiti da prijedlog još mora proći proceduru usvajanja u Europskom parlamentu i među državama članicama. Ako dobije zeleno svjetlo, nova pravila mogla bi stupiti na snagu relativno brzo, a proizvođači automobila morali bi prilagoditi svoje proizvodne strategije u vrlo kratkom roku.
Bez obzira na konačni oblik zakona, jedno je već jasno. Bitka za električnu budućnost automobila više se ne vodi samo na cestama i tržištu nego i u industrijskoj politici. Europa želi da električni automobili budu ne samo čisti i tehnološki napredni nego i u velikoj mjeri proizvedeni upravo na europskom tlu.
