Cijene nafte pale su početkom tjedna nakon što je OPEC+ dogovorio novo povećanje proizvodnje od kolovoza, dok se izvoz kroz Hormuški tjesnac postupno oporavlja nakon velikih napetosti na Bliskom istoku.
Prema Reutersu, OPEC+ je odlučio povećati proizvodne ciljeve za 188.000 barela dnevno. Brent je u ponedjeljak bio oko 71,9 dolara po barelu, dok se američka WTI nafta kretala oko 68,5 dolara.
Za potrošače i gospodarstvo to je dobra vijest samo ako potraje. Jeftinija nafta može smanjiti pritisak na cijene goriva, prijevoza, hrane i proizvodnje. No problem je što se energetsko tržište više ne kreće samo prema ponudi i potražnji, nego i prema svakoj novoj krizi, ratu ili blokadi pomorskih pravaca.
Upravo zato Europska središnja banka ne proglašava kraj opasnosti. Fabio Panetta, član Upravnog vijeća ECB-a i guverner talijanske središnje banke, upozorio je da je gospodarska slika europodručja i dalje krhka. Rekao je da inflacijski rizici i dalje postoje, dok istodobno raste opasnost slabijeg gospodarskog rasta.
To je najteža kombinacija za Europu: cijene mogu ponovno rasti, a gospodarstvo istodobno usporavati. U takvom okruženju središnje banke moraju paziti da ne uguše rast, ali i da ne dopuste novi inflacijski val.
Za Hrvatsku je ova tema posebno važna. Nafta se brzo prelijeva na cijene goriva, prijevoza, turizma, poljoprivrede i industrije. Kada gorivo poskupi, gotovo svi podižu cijene. Kada nafta padne, pojeftinjenje do građana dolazi puno sporije.
Zato pad cijene nafte treba pratiti bez euforije. Ako se stabilizira, može pomoći gospodarstvu i kućnim budžetima. Ako se kriza na Bliskom istoku ponovno rasplamsa, Europa bi vrlo brzo mogla ući u novi krug skupih energenata i teških odluka.
