Dizelsko gorivo od utorka će stajati 1,59 eura po litri, što je pet centi više nego dosad, dok će plavi dizel poskupjeti šest centi i dosegnuti cijenu od 1,02 eura. Benzin ostaje na 1,54 eura po litri, unatoč pritisku rasta cijena na tržištu.
Vlada je na telefonskoj sjednici ponovno intervenirala u cijene goriva donošenjem dviju uredbi. Trošarine na energente snižene su za jedan cent po litri, dok su premije energetskih kompanija dodatno smanjene za dva centa za benzin, dizel i plavi dizel.
Mjere će vrijediti sljedećih 14 dana, a bez njih bi udar na građane i gospodarstvo bio osjetno veći. Prema izračunu Vlade, benzin bi na potpuno slobodnom tržištu stajao 1,66 eura, dizel 1,72 eura, a plavi dizel 1,05 eura po litri.
To znači da državna intervencija cijenu benzina drži nižom za 12 centi, dizela za 13 centi, a plavog dizela za tri centa. Kod ukapljenog naftnog plina razlika je još izraženija. UNP za spremnike prodavat će se po 1,23 eura za kilogram, umjesto tržišnih 1,32 eura, dok će cijena plina u bocama iznositi 1,81 euro umjesto 2,02 eura.
Ipak, činjenica da dizel poskupljuje i nakon smanjenja trošarina i ograničavanja marži pokazuje koliko je prostor Vlade za ublažavanje udara sve uži. Posebno je osjetljivo poskupljenje plavog dizela, koji izravno pogađa poljoprivrednike i ribare, sektore čiji su troškovi već snažno opterećeni energentima, uvozom i cijenama repromaterijala.
Za Hrvatsku ovo nije samo pitanje iznosa na benzinskim postajama. Rast cijene dizela vrlo brzo ulazi u transportne troškove, a zatim i u cijene hrane, građevinskog materijala i gotovo svih proizvoda na policama. Problem je što se poskupljenja redovito prenose na krajnje kupce, dok se pad cijena goriva znatno sporije ili gotovo nikada ne vraća kroz niže cijene proizvoda.
Vladine mjere trenutačno ublažavaju udar, ali ne rješavaju ključni problem hrvatskog tržišta: građani svaki rast energenata plaćaju odmah, dok korist od njihova pojeftinjenja najčešće ostaje kod trgovaca i posrednika.
