Europa se ponovno suočava s ratom, sigurnosnim prijetnjama, gospodarskim pritiscima i krizom vlastitog identiteta, a odgovor na te izazove ne može pronaći bez razumijevanja vrijednosti na kojima je izgrađena. Poručeno je to u Splitu na okruglom stolu održanom povodom blagdana svetoga Benedikta i 15. obljetnice Hrvatske udruge Benedikt.
Svečani program održan je u subotu, 11. srpnja, a okupio je brojne predstavnike Crkve, javnog i političkog života, znanstvenih i kulturnih ustanova, braniteljskih udruga te članove i prijatelje Hrvatske udruge Benedikt.
Program je započeo misnim slavljem u crkvi sv. Katarine Aleksandrijske, koje je predvodio don Mladen Parlov u koncelebraciji s fr. Josipom Dolićem. U propovijedi je istaknuta trajna vrijednost Pravila svetoga Benedikta, osobito odgovornost, poniznost i gostoprimstvo kao načela koja mogu biti temelj osobne, ali i društvene obnove.
Predsjednik Hrvatske udruge Benedikt Radoslav Zaradić podsjetio je kako Udruga već 15 godina kroz kulturno, društveno i javno djelovanje promiče kršćanske vrijednosti, hrvatski identitet i europsku kulturnu baštinu. U tom je razdoblju organizirala više od 600 tribina, predavanja, kulturnih programa, manifestacija i drugih projekata.
Geslo svetoga Benedikta „Ora et labora“ – moli i radi – predstavljeno je kao poziv na odgovornost i djelovanje za opće dobro, osobito u vremenu ratova, geopolitičkih promjena i sve snažnijeg preispitivanja europskog identiteta.
Europa više ne može sigurnost uzimati zdravo za gotovo
Govoreći o povratku rata na europski kontinent, prof. dr. sc. Mirko Bilandžić upozorio je kako su posljednja geopolitička zbivanja pokazala da Europa nije dovoljno snažan vojni i strateški čimbenik.
Europska unija desetljećima se razvijala kao prostor mira i gospodarskog napretka, ali je pritom velik dio odgovornosti za vlastitu sigurnost prepustila Sjedinjenim Američkim Državama i NATO-u. Promjene u međunarodnim odnosima sada od europskih država zahtijevaju veća ulaganja i ozbiljnije preuzimanje odgovornosti za vlastitu obranu.
U tom kontekstu ulaganja u sigurnost više se ne mogu promatrati samo kao proračunski trošak. Ona postaju pitanje dugoročne stabilnosti, političke samostalnosti i sposobnosti Europe da zaštiti vlastite građane i interese.
Davor Ivo Stier podsjetio je kako je europski projekt nastao zamjenom logike sukoba logikom suradnje. Međutim, sve izraženije strateško nadmetanje Sjedinjenih Američkih Država i Kine prisiljava Europu na jasnije određivanje vlastitog položaja.
Naglasio je i da Hrvatska treba ustrajati na očuvanju načela konsenzusa pri odlučivanju o zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici Europske unije. Hrvatski položaj na dodiru latinskoga, germanskoga i slavenskoga kulturnog kruga pritom može biti važna politička i civilizacijska prednost.
Može li Europa opstati samo kao tržište?
Prof. dr. sc. Pavo Barišić upozorio je kako se europsko zajedništvo ne može dugoročno graditi isključivo na gospodarstvu, zajedničkom tržištu i valuti.
Bez jasnog identiteta i vrijednosti koje povezuju europske narode, Europska unija riskira ostati administrativni i gospodarski projekt bez dovoljno snažne unutarnje povezanosti.
Uspoređujući današnje okolnosti s vremenom svetoga Benedikta, Barišić je podsjetio kako migracije, susreti različitih kultura i velike društvene promjene nisu novi izazovi. Prema njegovim riječima, društvo koje poznaje vlastiti identitet iz susreta s drugim kulturama može izaći snažnije, dok društvo koje vlastite temelje više ne prepoznaje postaje nesigurno.
Posebno je istaknuo obrazovanje i odgoj kao ključne temelje budućnosti Europe.
Dr. sc. Miro Kovač ocijenio je kako Europa prolazi kroz krizu samopouzdanja. Upozorio je na snažan gospodarski i tehnološki uspon Kine te potrebu većih europskih ulaganja u obrazovanje, energetsku neovisnost, domaću proizvodnju i poljoprivredu.
Za Hrvatsku to znači da europsko članstvo ne smije biti zamjena za vlastitu razvojnu strategiju. Hrvatska mora koristiti prednosti članstva, ali istodobno razvijati vlastite gospodarske, energetske, prehrambene i demografske kapacitete.
„Čuvajte ono što jeste“
Don Mladen Parlov upozorio je na postupno slabljenje kršćanskoga identiteta u velikom dijelu europskih društava.
Podsjetio je kako sveti Benedikt nije stvarao politički projekt obnove Europe. U vremenu raspada Zapadnoga Rimskog Carstva stvarao je zajednice u kojima su se čuvali vjera, kultura, znanje, rad i dostojanstvo čovjeka. Upravo su takve zajednice poslije postale jedan od temelja europske civilizacije.
Njegovu moguću poruku današnjoj Europi Parlov je sažeo u nekoliko riječi:
„Čuvajte ono što jeste.“
Ta poruka nadilazi pitanje vjere i otvara širu raspravu o budućnosti europskog kontinenta. Europa koja ne zna na kojim je vrijednostima nastala teško može odrediti kamo želi ići.
Za Hrvatsku to pitanje ima dodatnu težinu. Kao država koja pripada europskom političkom prostoru, ali ima vlastito povijesno iskustvo, kulturu i nacionalni identitet, Hrvatska ne treba birati između pripadnosti Europi i očuvanja vlastitih vrijednosti.
Upravo suprotno – Hrvatskoj je potrebna Europa koja poštuje identitet svojih naroda, a Europi su potrebne države koje znaju tko su, što žele sačuvati i što mogu ponuditi zajedničkoj budućnosti.
