Hrvatska pokreće digitalizaciju državnih matica vrijednu više od četiri milijuna eura, kojom će pet postojećih evidencija biti objedinjeno u jedinstveni sustav prema načelu „jedna osoba, jedan zapis“. Projekt bi građanima trebao skratiti administrativne postupke, smanjiti potrebu za odlaskom na šaltere i ukloniti višestruko unošenje istih podataka.
Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije projekt provodi s APIS IT-jem, a 85 posto vrijednosti financira se iz europskog Programa Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027. Razvoj, testiranje i uvođenje sustava trajat će 24 mjeseca.
Državne matice sadrže podatke o najvažnijim životnim događajima, od rođenja i sklapanja braka do promjene osobnog imena i smrti. Upravo zato njihovo objedinjavanje nije samo tehnički projekt, nego zahvat u jednu od temeljnih baza na kojima počiva rad državne uprave.
Građani već mogu koristiti e-Matične knjige, e-Novorođenče, e-Prijavu vjenčanja i e-Prijavu životnog partnerstva. Novi sustav donijet će još tri usluge: e-Prijavu smrti, e-Promjenu osobnog imena te e-Vraćanje na prezime prije sklapanja braka ili životnog partnerstva.
Najvažnija promjena trebala bi biti primjena načela prema kojem država podatak od građanina traži samo jednom. Ako institucije doista budu međusobno povezane, građani više ne bi trebali prenositi potvrde iz jednog ureda u drugi niti dokazivati činjenice koje država već ima u svojim registrima.
Ministar Damir Habijan istaknuo je da sustav e-Građani koristi više od 2,3 milijuna ljudi, dok aplikacija mGrađani ima oko 181 tisuću korisnika. Te brojke pokazuju da interes postoji, ali i da dio stanovništva još nije uključen u digitalne javne usluge.
APIS IT najavljuje sigurniji sustav, kvalitetniju razmjenu podataka i mogućnost primjene suvremenih tehnologija, uključujući alate umjetne inteligencije. No vrijednost projekta neće se mjeriti brojem novih funkcija, nego time hoće li sustav biti stabilan, razumljiv i zaštićen od zlouporabe osobnih podataka.
Hrvatska već godinama govori o digitalnoj upravi. Ovaj projekt bit će stvarni uspjeh tek kada građani osjete da im država traži manje papira, manje vremena i manje novca, a ne kada se postojeća birokracija samo preseli na zaslon.
