Premijer Andrej Plenković nakon brutalnog ubojstva mladića u Drnišu prvi je put otvoreno priznao ono o čemu javnost govori već danima. Država mora provjeriti jesu li pravosudne institucije zakazale.
Nakon što je otkriveno da se protiv osumnjičenog recidivista godinama vodio postupak bez ozbiljnog pomaka, Plenković je potvrdio da Ministarstvo pravosuđa i DORH pokreću nadzore nad radom institucija u Šibeniku.
“Treba utvrditi je li bilo propusta pravosudnih ili drugih institucija”, rekao je premijer.
I upravo je to srž cijelog slučaja.
Jer ovo više nije samo pitanje jednog zločina nego pitanje funkcioniranja države. Hrvatska ponovno gleda isti obrazac. Institucije reagiraju tek kada se dogodi tragedija, dok upozorenja, nasilna prošlost i očiti rizici godinama ostaju bez ozbiljne reakcije sustava.
Slučaj iz Drniša dodatno je šokirao javnost nakon informacija da je osumnjičeni već bio osuđivan za teška kaznena djela i nasilje, dok su pojedini postupci protiv njega stajali godinama.
Plenković sada pokušava poslati poruku da država kontrolira situaciju, ali problem je puno dublji od jednog nadzora ili disciplinskog postupka.
Građani sve manje vjeruju da sustav pravodobno prepoznaje opasne nasilnike i štiti društvo prije nego što bude prekasno.
Upravo zato ovaj slučaj postaje politički opasan za cijeli sustav jer otvara pitanje odgovornosti sudova, državnog odvjetništva, ali i ukupne pravosudne politike posljednjih godina.
Premijer se osvrnuo i na novi granični prijelaz Gradiška gdje je optužio političke blokade u Bosni i Hercegovini za višemjesečno odgađanje otvaranja mosta koji je s hrvatske strane potpuno dovršen.
Poručio je da je Hrvatska svoj dio posla završila još ranije te da novi prijelaz može početi raditi odmah ako vlasti u BiH donesu potrebne odluke.
I taj slučaj pokazuje isti problem koji Hrvatska godinama ima u regiji. Spore institucije, političke blokade i sustavi koji često počinju funkcionirati tek kada problem postane prevelik da bi ga se ignoriralo.
Zato priča o Drnišu i Gradiški nije samo dnevna politika. To je pitanje može li država djelovati preventivno ili će i dalje reagirati tek kada šteta već bude napravljena.
