U Njemačkoj sve više zabrinjava rast broja napada nožem, osobito u kontekstu migracija. Takvi incidenti bilježe se diljem zemlje – od Berlina do Donje Saske i drugih saveznih pokrajina – a statistike pokazuju uzlazni trend. Prema podacima njemačkih sigurnosnih službi i policije, napadi nožem posljednjih godina postaju jedan od najčešćih oblika nasilnog kriminala, što dodatno pojačava osjećaj nesigurnosti među građanima.
Prema podatcima koji se sve češće pojavljuju u njemačkim medijima, dnevno se bilježi između 70 i 80 napada nožem, što jasno pokazuje da više nije riječ o izoliranim incidentima, nego o ozbiljnom sigurnosnom problemu. Riječ je o fenomenu koji više nije moguće prikrivati politkorektnim frazama ni relativizirati. Očito je da nasilje postaje svakodnevicom njemačkih gradova.
O ovoj temi nedavno je govorio političar CDU-a Gordon Schnieder, koji sudjeluje u izbornoj kampanji za Landtag u Porajnju-Falačkoj. Prema dostupnim podatcima, u toj saveznoj zemlji bilježe se u prosjeku dva napada nožem dnevno, dok ih je na razini cijele Njemačke, kako smo naveli, oko 80 dnevno.
Schnieder je u raspravi s aktualnim premijerom Porajnja-Falačke Alexanderom Schweitzerom (SPD) ustvrdio da su u mnogim slučajevima i počinitelji i žrtve osobe migrantskog podrijetla, naglašavajući kako problem vidi kao uvezen, a ne kao tradicionalno domaći kriminal. Takve izjave izazivaju nelagodu u političkom establišmentu, no jasan su pokazatelj „uspješnosti“ dosadašnjih migrantskih politika.
Sličan stav iznijela je i frankfurtska islamologinja Susanne Schröter. Prema pisanju lista Junge Freiheit, ona smatra da Njemačka doista ima problem s kriminalom povezanim s dijelom migrantske populacije, što povezuje s nedostatnom kontrolom migracija i ozbiljnim izazovima u integraciji. Problem, dakle, imamo u masovnom dolasku ljudi, ali i u potpunom izostanku funkcionalne integracijske strategije.
Opasnost reakcije s ulice
U intervjuu za Bild, Manuel Ostermann, zamjenik predsjednika Njemačkog policijskog sindikata, izjavio je kako se migrantska kriza ujedno odražava i kao sigurnosni problem, ističući povezanost između migracijskih kretanja i porasta određenih oblika kriminala. Policijski predstavnici dodatno upozoravaju kako su mnogi počinitelji već bili poznati vlastima ili su trebali biti deportirani, što otvara pitanje učinkovitosti državnoga sigurnosnog aparata. Problem pritom nije u djelotvornosti redarstva, nego u izostanku volje za političkim djelovanjem.
Kritičari aktualnih politika tvrde da, unatoč sve većoj javnoj raspravi, konkretne mjere izostaju. Ističu kako se migracijski tokovi nastavljaju, politika deportacija ostaje nedovoljno učinkovita, a sigurnosni izazovi i dalje rastu. Njemačka se tako nalazi u paradoksalnoj situaciji kao i mnoge druge zemlje EU-a: problemi su više nego očiti, statistike alarmantne, ali politička volja za odlučnim zaokretom i dalje izostaje. Uglavnom zbog straha od etiketiranja i kulture otkazivanja.
Politički sustav u Njemačkoj, neovisno tko je na vlasti, već godinama izbjegava povezati sigurnosni problem s migracijskom politikom i posljedicama loše integracije, a cijenu tog izbjegavanja sve češće plaćaju građani. To je jedan od ključnih razloga rasta Alternative za Njemačku.
Kad problemi svakodnevno postanu vidljivi na ulicama, raste rizik da će i reakcija doći s ulice. U takvim okolnostima sigurnost prestaje biti pitanje institucija i prelazi u sferu spontanih, često grubih obračuna, što otvara prostor daljnjoj eskalaciji nasilja.
