Dvanaest NATO saveznica, među njima i Ujedinjeno Kraljevstvo, planira u idućih deset godina uložiti više od 37 milijardi funti, odnosno oko 50 milijardi dolara, u novi raketni projekt dugog dometa namijenjen obrani Europe.
Projekt pod nazivom Deep Precision Strike predstavljen je uoči rasprave na summitu NATO-a u Ankari. Riječ je o programu koji bi saveznicama trebao omogućiti precizne udare na vojne ciljeve udaljene oko 300 kilometara, a u budućnosti potencijalno i znatno dalje.
To nije samo još jedna najava vojne modernizacije. Europa ulazi u razdoblje u kojem više ne može odgađati vlastitu obranu niti očekivati da će Sjedinjene Američke Države trajno nositi najveći dio sigurnosnog tereta.
Britanski premijer Keir Starmer poručio je da će inicijativa, koju predvodi Ujedinjeno Kraljevstvo, okupiti europske saveznike i dugoročno ojačati NATO. Britanska ministrica vanjskih poslova Yvette Cooper ocijenila je da je projekt odgovor na “opasniji svijet” i dio izgradnje snažnije Europe unutar snažnijeg Saveza.
No važan detalj ostaje činjenica da se nova sposobnost ne očekuje odmah. Kao i mnogi veliki obrambeni projekti, Deep Precision Strike trebao bi biti operativan tek tijekom 2030-ih. To znači da NATO danas ulaže u odvraćanje za sukobe i krize koje se tek mogu razviti.
Pozadina je jasna. Ruska agresija na Ukrajinu promijenila je sigurnosnu logiku Europe. Ukrajina je pokazala koliko dalekometni sustavi mogu promijeniti odnos snaga na bojištu, osobito kada pogađaju logistiku, zapovjedne točke i vojne kapacitete daleko od prve crte.
Na summitu u Ankari saveznice raspravljaju i o povećanju obrambenih izdvajanja. Donald Trump već dulje pritišće europske članice NATO-a da više ulažu u vlastitu obranu, a članice Saveza prošle su godine prihvatile cilj izdvajanja 5 posto BDP-a za obranu i sigurnost do 2035. godine.
Za Hrvatsku je poruka vrlo konkretna. Novo sigurnosno vrijeme neće čekati države koje obranu promatraju kao trošak drugog reda. Rakete, protuzračna obrana, vojna industrija, kibernetička sigurnost i logistika više nisu teme samo za vojne krugove, nego za državnu politiku, proračun i gospodarstvo.
Ako Europa želi biti ozbiljan sigurnosni akter, mora imati sposobnost odvraćanja. A ako Hrvatska želi biti ozbiljna saveznica, mora znati gdje se uklapa u tu novu obrambenu arhitekturu.
