Hrvatska je u Ulmu sudjelovala na međunarodnoj konferenciji o budućnosti Dunavske regije, gdje se otvorilo pitanje koje za gospodarstvo postaje sve važnije: hoće li digitalizacija, umjetna inteligencija i kibernetička sigurnost ostati samo političke fraze ili će ih mala i srednja poduzeća stvarno moći koristiti za rast.
Državni tajnik Goran Romek sudjelovao je 3. srpnja 2026. na konferenciji „Dunavska regija na prekretnici vremena”, održanoj u sklopu Međunarodnog dunavskog festivala. Konferencija je okupila predstavnike država dunavske regije, gospodarstva, istraživačkih institucija i poslovne zajednice.
Tema nije bila samo tehnološka, nego i razvojna. Ako mala i srednja poduzeća ne uhvate korak s umjetnom inteligencijom, digitalnim alatima i zaštitom podataka, teško će se nositi s većim europskim konkurentima. Upravo zato ovakvi susreti imaju smisla samo ako završe konkretnom suradnjom, projektima i dostupnim alatima za poduzetnike.
Romek je na marginama konferencije održao bilateralni sastanak s Thomasom Dörflingerom, državnim tajnikom Ministarstva gospodarstva, obrtništva i turizma savezne zemlje Baden-Württemberg. Razgovarali su o nastavku gospodarske suradnje Hrvatske i Baden-Württemberga, posebno u industrijskoj politici, digitalnoj transformaciji, inovacijama i konkurentnosti.
Važan dio razgovora odnosio se na Prioritetno područje 8 Strategije Europske unije za dunavsku regiju, koje Hrvatska i Baden-Württemberg zajednički koordiniraju još od 2011. godine. Riječ je o području koje obuhvaća konkurentnost poduzeća, inovacije, digitalizaciju, umjetnu inteligenciju, kružno gospodarstvo i potporu malim i srednjim poduzećima.
Za Hrvatsku je dodatno važno što 2027. preuzima predsjedanje Strategijom Europske unije za dunavsku regiju. To ne smije biti samo protokolarna uloga. Hrvatska tada mora pokazati da zna povezati znanost, poduzetnike, industriju i javne politike u konkretne rezultate.
Romek je sudjelovao i u razgovoru s predstavnicima Dunavskog vijeća mladih, gdje se govorilo o digitalnim vještinama, umjetnoj inteligenciji i zadržavanju mladih talenata. Upravo je to jedno od najvažnijih pitanja: nema digitalne budućnosti ako mladi i obrazovani ljudi odlaze tamo gdje im se nude bolje prilike.
Na panelu o regionalnim strategijama umjetne inteligencije Romek je predstavio hrvatske aktivnosti na izradi Nacionalnog plana za razvoj umjetne inteligencije do 2032. godine i Akcijskog plana za razdoblje 2026. – 2028.
Hrvatska u Dunavskoj regiji ima prostor za ozbiljniju gospodarsku poziciju, ali samo ako tehnologiju prestane promatrati kao temu za konferencije, a počne kao alat za proizvodnju, izvoz, radna mjesta i opstanak mladih u vlastitoj zemlji.
