Napad nožem na 28-godišnju policijsku narednicu tijekom intervencije zbog obiteljskog nasilja na Ugljanu ponovno je otvorio ozbiljno pitanje učinkovitosti kaznene politike prema nasilnim i višestruko prijavljivanim počiniteljima. Osumnjičeni 78-godišnjak ranije je čak 12 puta prekršajno i kazneno prijavljivan, a policajku je napao dok mu je još trajala uvjetna kazna zbog nanošenja teške tjelesne ozljede.
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović posjetio je ranjenu policajku u Općoj bolnici Zadar, gdje je razgovarao s njom i članovima njezine obitelji. Poručio je da imaju punu potporu Ministarstva unutarnjih poslova te izrazio očekivanje da će se policijska službenica nakon oporavka vratiti u policijske redove.
Policajka nije životno ugrožena, ali težina ozljede pokazuje koliko je malo nedostajalo da intervencija završi tragično.
„Radilo se o centimetrima. Riječ je o proboju ovojnice pluća“, upozorio je Božinović.
Prema dosad poznatim informacijama, osumnjičeni je odmah nakon dolaska policijske ophodnje nasilno krenuo prema policajcima. Ministar očekuje da će napad biti pravno kvalificiran kao pokušaj teškog ubojstva.
Slučaj s Ugljana nije izdvojen incident. Prema podacima koje je iznio Božinović, u posljednjih pet godina zabilježeno je više od 1030 napada na policijske službenike, dok je samo tijekom 2026. evidentirano pet pokušaja ubojstva policajaca.
Ti podaci upozoravaju na sve veću izloženost policijskih službenika nasilju tijekom intervencija u kojima štite žrtve, građane i javnu sigurnost. Policajci često prvi ulaze u nepredvidive i opasne situacije, a napad na njih istodobno predstavlja napad na osobe koje provode zakon i štite društveni poredak.
Božinović je posebno upozorio i na podatke povezane s kažnjavanjem obiteljskog nasilja. Prema policijskim analizama i statističkim podacima, približno 86 posto sudski dokazanih i presuđenih slučajeva obiteljskog nasilja završava uvjetnim osudama, što znači da počinitelji ne odlaze u zatvor.
Naglasio je da sudovi imaju neovisnost u odlučivanju o svakom pojedinačnom predmetu, ali smatra da je potrebno analizirati zbog čega tako velik broj počinitelja dobiva uvjetne kazne, osobito kada su za pojedina kaznena djela propisane zatvorske kazne od šest mjeseci do pet godina.
„Ono što nama treba jest izvjesnost i brzina kažnjavanja“, poručio je ministar.
Upravo slučaj s Ugljana pokazuje zašto se pitanje kaznene politike ne može svesti samo na raspravu o pojedinačnim presudama. Kada osoba s nizom ranijih prijava, tijekom trajanja uvjetne kazne zbog teškog nasilnog djela, ponovno počini nasilje i nožem teško ozlijedi policijsku službenicu, opravdano se postavlja pitanje jesu li prethodne sankcije ostvarile svoju svrhu i je li sustav na vrijeme prepoznao rizik od ponavljanja i eskalacije nasilja.
Policija je dužna intervenirati, zaštititi žrtve i privesti počinitelje, često uz izravno ugrožavanje vlastitih života. Međutim, sigurnost građana i policijskih službenika ne završava policijskom intervencijom. Ona ovisi i o brzom, učinkovitom i odvraćajućem odgovoru cijelog pravosudnog sustava.
Pet pokušaja ubojstva policajaca u jednoj godini i više od tisuću napada u posljednjih pet godina brojke su koje zahtijevaju ozbiljnu institucionalnu reakciju. Zaštita policijskih službenika nije samo pitanje zaštite jedne profesije. Riječ je o zaštiti ljudi koji svakodnevno izlaze na najopasnije intervencije te o očuvanju sigurnosti građana, autoriteta institucija i povjerenja u državu.
